Osnovano se sumnja da je I. okr., od svibnja 2009. do veljače 2021., u Zagrebu i Sisku, kao predsjednik i sudac Trgovačkog suda u Sisku, a potom sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, zajedno s dvojicom stečajnih upravitelja (III. i IV. okr.) i deset drugih okrivljenika, protivno cilju stečajnog postupka odnosno dužnostima stečajnog suca, koristio svoje ovlaštenje da kao stečajni sudac odobrava isplate novčanih sredstava vjerovnicima te je u stečajnim postupcima kojima je bio zadužen, uz pomoć njegove stručne suradnice te voditeljice Ureda predsjednika Trgovačkog suda u Sisku, a potom upraviteljice Zajedničke pisarnice Trgovačkog suda u Zagrebu (II. okr.), sačinjavao zaključke i naloge kojima se računovodstvu trgovačkog suda odnosno javnim bilježnicima nalaže prijenos sredstava stečajnih dužnika s računa sudskog ili javnobilježničkih depozita na njegove privatne bankovne račune kao i na račune II. do XIII. okr. te na račune većeg broja s njima povezanih fizičkih i pravnih osoba uz korištenje lažnih identiteta. Pritom su V. i VI. okr. preuzele funkcije odgovornih osoba trgovačkih društava čiji su bankovni računi korišteni radi primitka neosnovanih isplata iz imovine stečajnih dužnika dok su V., VII. te IX. do XIII. okr. davali brojeve svojih osobnih bankovnih računa i na iste primali neosnovane isplate na teret stečajnih dužnika, sve radi disperzije takvih isplata na veći broj računa kako bi osigurali kontinuitet uzimanja novca i umanjili mogućnost uočavanja nedopuštenih aktivnosti.
Također se osnovano sumnja da su III. i IV. okr. kao stečajni upravitelji u većem broju stečajnih postupaka koristili svoja ovlaštenja raspolaganja sredstvima na bankovnim računima stečajnih dužnika, međutim ne radi isplate stvarnih vjerovnika i pokrivanja stvarnih troškova stečajnog postupka, već su ta sredstva doznačavali na račune javnobilježničkih depozita radi daljnje razdiobe u zajedničku protupravnu korist ili su neposredno s računa stečajnih dužnika nalagali isplate u korist privatnih računa I. do XIII. okr. i s njima povezanih pravnih i fizičkih osoba.
Na opisani način su okrivljenici te s njima povezane pravne i fizičke osobe ostvarili protupravnu imovinsku korist od najmanje 20.300.185,72 kune dok su stečajni dužnici oštećeni za najmanje 22.584.392,13 kuna. Takvim postupanjem je u osobnu korist I. okr. isplaćeno najmanje 1.355.817,50 kuna, dok je u korist preostalih okrivljenika i s njima povezanih pravnih i fizičkih osoba isplaćeno ukupno najmanje 18.947.368,22 kune.
Od tog iznosa 10.165.083,75 kuna isplaćeno je u korist sedam društava koja su osnovana, preuzeta ili korištena kako bi se isplatama preko njihovih računa prikrilo nezakonito porijeklo novčanih sredstava nezakonito isplaćenih na teret imovine stečajnih dužnika. Od lipnja 2009. do veljače 2021. godine, I., II., IV., V., VI., VIII. i X. okr. su sudjelovali u prijenosu tih sredstva među računima uključenih društava, ista su ulagali u kupnju nekretnina koje su potom prenosili u korist povezanih pravnih osoba, kao i u kupnju vozila i vrijednosnica radi ostvarenja dobiti te su od tako nezakonito doznačenih i ulaganjima uvećanih sredstava isplaćivali pozajmice sebi i osobama koje su s njima povezane.
Nadalje se osnovano sumnja da je I. okr., zajedno s IV. okr. stečajnom upraviteljicom, u jednom stečajnom postupku prikrio vjerovnicima podatak o kontinuiranim priljevima novca na račun stečajnog dužnika te je potom ta sredstva zajedno s IV. okr. razdijelio među fizičkim i pravnim osobama s kojima su osobno povezani na koji način je pribavio protupravnu imovinsku korist i oštetio stečajnog dužnika za najmanje 5.664.983,00 kune.
Osim toga se osnovano sumnja da su, od travnja 2014. do 2. siječnja 2020., I. okr. kao stečajni sudac u postupku nad stečajnim dužnikom te III. okr. kao stečajni upravitelj istog dužnika i V. okr. kao odgovorna osoba trgovačkog društva, svi znajući da I. okr. ima stvarnu kontrolu nad imovinom i novčanim tijekovima koji se odvijaju preko računa tog društva zbog čega ono ne može biti kupac na javnoj dražbi u stečajnom postupku kojeg provodi I. okr., protivno Ovršnom zakonu dopustio sudjelovanje društva kojim je stvarno upravljao i to bez da je isto uplatilo jamčevinu, a potom mu je dražbovanu nekretninu dosudio iako nije uplaćena kupovnina. Tako je bez ulaganja vlastitih sredstava stekao nekretninu stečajnog dužnika u vrijednosti od najmanje 201.000,00 kuna. Pritom je, kako bi namirio razlučnog vjerovnika, u korist sudskog depozita prenio sredstva drugog stečajnog dužnika te iz njih isplatio razlučnog vjerovnika.
USKOK je sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu predložio određivanje istražnog zatvora protiv četvero okrivljenika.