Ispravak netočnih informacija objavljenih u Novom listu
12.01.2010.
U Novom listu od 12. siječnja 2010., u rubrici PLUS, na 25. stranici, objavljen je tekst pod naslovom «Stalno kaskanje za medijima», u kojem je navedeno više netočnih informacija.(12. 1. 2010.)
Tako se netočno navodi kako se, vezano za nabavu kamiona za MORH, u razgovoru s osobama iz USKOK-a često moglo čuti kako se policija ne trga previše da se posao obavi do kraja. Suradnja s policijom u tom predmetu je bila vrlo dobra i nitko iz USKOK-a nije u navedenom kontekstu govorio o radu policije.
Nadalje, u tekstu se navodi da su, vezano za Hrvatsku poštansku banku, priču inicijalno započeli ponovo novinari. U tom je predmetu državno odvjetništvo započelo s provođenjem izvida na temelju informacija pribavljenih prije medijskih napisa o sumnjivim kreditima i naknadama za menadžere. Stoga je pogrešan i zaključak naveden u naslovu teksta o stalnom kaskanju za medijima. Pri tome se ne vodi računa o činjenici da državno odvjetništvo, radi zaštite probitaka kaznenog postupka, nije u mogućnosti obavještavati javnost o izvidima koji se provode u pretkaznenoj fazi postupka, sukladno zakonskim odredbama o dužnosti čuvanja službene tajne.
Osim toga, u tekstu se pod podnaslovom „Indolentnost policije i DORH-a“ netočno navodi kako u aferi oko Hrvatske poštanske banke policija i DORH, unatoč službenim dokumentima HNB-a, nisu kretali u bilo kakvu istragu. Nejasno je na koje službene dokumente se autor teksta poziva i kako je izveo navedeni zaključak budući da Hrvatska narodna banka, unatoč traženju, u konkretnom slučaju DORH-u nije dostavila traženu dokumentaciju.
Nadalje, u tekstu se navodi da su, vezano za Hrvatsku poštansku banku, priču inicijalno započeli ponovo novinari. U tom je predmetu državno odvjetništvo započelo s provođenjem izvida na temelju informacija pribavljenih prije medijskih napisa o sumnjivim kreditima i naknadama za menadžere. Stoga je pogrešan i zaključak naveden u naslovu teksta o stalnom kaskanju za medijima. Pri tome se ne vodi računa o činjenici da državno odvjetništvo, radi zaštite probitaka kaznenog postupka, nije u mogućnosti obavještavati javnost o izvidima koji se provode u pretkaznenoj fazi postupka, sukladno zakonskim odredbama o dužnosti čuvanja službene tajne.
Osim toga, u tekstu se pod podnaslovom „Indolentnost policije i DORH-a“ netočno navodi kako u aferi oko Hrvatske poštanske banke policija i DORH, unatoč službenim dokumentima HNB-a, nisu kretali u bilo kakvu istragu. Nejasno je na koje službene dokumente se autor teksta poziva i kako je izveo navedeni zaključak budući da Hrvatska narodna banka, unatoč traženju, u konkretnom slučaju DORH-u nije dostavila traženu dokumentaciju.