U svezi rješenja Županijskog suda u Zagrebu kojom je odbijena izjava za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka, ukazujemo da je institut sporazumijevanja u naš kaznenoprocesni sustav uveden Zakonom o kaznenom postupku iz 2008., te je zakonodavac ovim institutom državnom odvjetništvu, kao samostalnom i neovisnom pravosudnom tijelu koje vodi istragu, dao ovlast da ispred države vodi postupke sporazumijevanja, te zaključuje nagodbe o priznanju krivnje, kazni i drugim mjerama.
Razloga za uvođenjem instituta sporazumijevanja bilo je više, no glavni razlozi su bili ubrzanje kaznenog postupka, te omogućavanje otkrivanja i dokazivanja teških kaznenih djela u složenim kaznenim predmetima organiziranog kriminaliteta i korupcije.
Odredbom članka 361. stavak 3. Zakon o kaznenom postupku, određeno je da sud neće prihvatiti sporazum ako njegovo prihvaćanje, obzirom na okolnosti, nije u skladu s odmjeravanjem kazne propisanim zakonom ili ako sporazum nije zakonit. U konkretnom slučaju sud nije postupio sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, pa je stoga takvom odlukom doveo u pitanje smisao i opstojnost instituta sporazumijevanja, posebno kod otkrivanja i procesuiranja najtežih korupcijskih kaznenih djela.
S obzirom da smatramo da je predmetnom odlukom Županijskog suda u Zagrebu došlo do povrede zakona na način kojim su okrivljeniku prekršena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom i Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, USKOK će Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske podnijeti inicijativu za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti.