USKOK se žalio na presudu Županijskog suda u Zagrebu protiv Josipa Gucića i drugih okrivljenika
11.10.2006.
Županijskom sudu u Zagrebu, koji je donio presudu u kaznenom predmetu protiv Josipa Gucića i drugih okrivljenika, podnesena je žalba i na oslobađajući i na osuđujući dio presude. (11. 10. 2006.)
USKOK-a je optužio Josipa Gucića da je sudskom vještaku Antonu Čeoviću, koji je trebao provesti knjigovodstveno financijsko vještačenje u istražnom postupku pokrenutom protiv njega i Krste Romića, obećao 50.000 eura kako bi izradio za njega povoljan vještački nalaz i mišljenje bez obzira na utvrđeno činjenično stanje i pravila struke, koji nalaz je Antun Čeović, nakon primanja 25.000 eura, uz pomoć Vinka Vuletića i izradio. Krsto Romić se optužnicom teretio da je sa Čeovićem i Vuletićem za novčanu naknadu dogovorio izradu vještačkog nalaza i mišljenja koji će i za njega biti povoljan. Presudom Županijskog suda u Zagrebu Josip Gucić je za davanje mita sudskom vještaku Antunu Čeoviću osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od dvije godine. Antun Čeović osuđen je na četiri godine zatvora zbog počinjenja dva kaznena djela primanja mita. Vinko Vuletić je za pomaganje Antunu Čeoviću u oba slučaja primanja mita osuđen je na dvije i pol godine zatvora, a Krsto Romić je, također zbog primanja mita, osuđen na godinu dana zatvora. Josip Gucić je oslobođen od optužbe za pokušaj sprječavanja dokazivanja. U odnosu na oslobađajući dio presude žalba je izjavljena zbog toga što USKOK smatra da je Josip Gucić davanjem novca sudskim vještacima za izradu za njega povoljnog vještačkog nalaza počinio ne samo kazneno djelo davanja mita već je na taj način pokušao spriječiti dokazivanje, dakle, da je time počinio i kazneno djelo sprječavanja dokazivanja u pokušaju. U odnosu na osuđujući dio presude protiv svih okrivljenika žalba je podnesena zbog stava da su izrečene kazne preblage s obzirom da se radi o izuzetnoj društvenoj opasnosti počinjenih kaznenih djela te da se samo strogim kažnjavanjem za koruptivna kaznena djela može se postići represivna i preventivna svrha kažnjavanja. Imajući u vidu da je Josip Gucić prilikom podmićivanja sudskih vještaka iskazao upornost i beskrupuloznost smatramo da je zaslužio izricanje maksimalne zatvorske kazne. Strože kažnjavanje predloženo je i za ostale okrivljenike zbog načina počinjenja kaznenih djela koji upućuje na potpuno obezvrjeđivanje iznimno važne i časne funkcije sudskog vještaka.